• Objava FLAG-a Natječaja za Podmjeru 1.1.1. i 2.2.1.!

    Dana 28.12.2020. godine FLAG Pinna nobilis objavljuje 6. i 7. FLAG natječaj iz LRSR FLAG-a za Podmjeru 2.2.1. „Potpora aktivnostima pokretanja, razvoja i unapređenja dodatnih sadržaja na FLAG području“ i 1.1.1. "Ulaganje u jačanje konkurentnosti mikro, malih i srednjih poduzeća u sektoru ribarstva i povezanih aktivnosti".

    Saznajte više...
  • Konačna rang lista projekata odobrenih na FLAG-natječaj za podmjeru 1.1.1.

    Dana 19.12.2019. FLAG Pinna nobilis objavljuje konačnu rang listu za podmjeru 1.1.1.

    Saznajte više...

    Nema rezultata vaše pretrage.

Facebook news feed

INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO IZ SPLITA POZIVA NA OPREZ I TRAŽI VAŠU POMOĆ!Možda ste već i pročitali u medijima da se u Jadranu pojavila riba paun Pterois miles (neki je nazivaju i riba lav, a postoji i još stariji hrvatski naziv - vatrenjača). Radi se o izrazito invazivnoj stranoj vrsti ribe, a u Jadranu je pronađena na tri lokacije i to 2019. i 2020. godine. Rad o njenoj pojavnosti u Jadranu netom je objavljen. Lokacije uočavanja nalaze se na krajnjem jugu Jadrana i to uz albansku i talijansku obalu. Za sada još nije utvrđena u hrvatskom dijelu Jadrana. Ova riba je izraziti grabežljivac koji mjestimično stvara izrazito guste populacije, te je na zlu glasu upravo iz tog razloga. Naime, sudeći po primjeru iz zapadnog Atlantika gdje je posljednjih 20 godina postala izrazito brojna, ova vrsta može značajno utjecati na lokalne populacije nekih vrsta riba te dovesti do značajnog pada njihove brojnosti. Prirodnih neprijatelja gotovo da i nema. Iz tog razloga se smatra jednom od najinvazivnijih vrsta ribe na svijetu. Posljednjih godina se izrazito brzo širi Sredozemljem, a posebno je brojna na području Izraela, Libanona, Cipra, Turske i Grčke. Dinamika njenog širenja sugerira da je vrlo brzo možemo očekivati i u hrvatskom priobalju. Razloga za paniku još uvijek nema, ali moramo budno pratiti njenu pojavnost. Iako u sklopu programa praćenja pojavnosti stranih vrsta obavljamo istraživanja diljem naše obale, potrebna nam je i Vaša pomoć. Stoga pozivamo ronioce, rekreativne i profesionalne ribare i sve ostale bliske moru, a posebice one sa juga hrvatskog Jadrana, da nam što prije dojave ako se susretnu s ovom vrstom. Zapamtite, ova riba sadrži otrov u svojim bodljama te je ubod izrazito bolan. Ako ste je u mogućnosti sigurno uloviti, učinite to i, molimo Vas, dojavite Institutu. Svakako sačuvajte primjerak (držite ga u hladnjaku ili zamrzivaču). Mi dolazimo po nju! Ako ste rekreativni ronilac i imate priliku fotografirati je, pošaljite nam fotku i lokaciju uočavanja! Hvala! (Photo: D. Keats) ... See MoreSee Less
View on Facebook

Zanimljivosti

Prelov ribe je lov koji premašuje proizvodne kapacitete mora. Uzroci takvog stanja leže u ogromnom porastu ljudske populacije što automatski vodi do veće potražnje, tehnološkog napretka, razvoja brodova i raznih ribolovnih alata te ponajviše do uspostave globalnog tržišta. Cijeli je proces posljedica želje za što većim profitom te, kao što to često bude, najviše ispašta ekosustav koji nije, kao što bi mnogli voljeli vjerovati, neiscrpan.
Prelov u cilju zadovoljavanja veće potražnje predstavlja itekako veliku prijetnju za sveukupno čovječanstvo, stoga vlade, u suradnji s ribarskim sektorom, rade na tome da to spriječe.

Što se Jadrana tiče, ukupni se ulov srušio u osamdesetima zbog prelova srdele i inćuna i od tada uglavnom stagnira a broj ribara i brodova se povećao, što znači da je za isti ulov potreban puno veći ribolovni napor. Resursi se moraju koristiti ciljano i održivo, a ne rasipno i nekontrolirano, ukoliko želimo spriječiti različite prijetnje poput cvjetanja mora i brojnih anomalija morskog okoliša.

 

Održivi ribolov je zapravo koncept koji podrazumijeva da iz mora treba uzeti samo onoliko koliko more, odnosno morski ekosustav, može prirodno, svojom snagom, obnoviti. Sve ono što ulovimo preko te granice vodi prema potpunoj devastaciji naših morskih resursa.
Održivo ribarstvo treba uzeti u obzir koliko ekološke toliko i socioekonomske aspekte lokalnog područja te treba uključiti lokalnu zajednicu u upravljanje resursima.

Republika Hrvatska je, kroz posljednje desetljeće i pol, napravila prve korake i pomake prema uspostavi sustava upravljanja morem koji se bazira na najnovijim znanstvenim spoznajama, očuvanju bioraznolikosti te poštivanju raznih potreba i vrijednosti svih građana. Sad je na nama red da učinimo taj sustav što učinkovitijim, a nekoliko jednostavnih koraka garantira uspješnost u očuvanju morskog okoliša, te stoga:

– Pazite da podupirete održive proizvode iz ribarstva koji su ulovljeni na način kojim će se očuvati riblji stokovi i ljudi koji o njima ovise

– Kupujte certificirane proizvode

– Nemojte jesti nedoraslu ribu

– Provjeravajte oznake

– Uključite malo raznolikosti u svemu, pa tako i u Vašoj potrošnji